Naftni giganti zarađuju 30 miliona dolara na sat dok traje rat u Iranu

Dok kriza na Bliskom istoku ne jenjava, najnoviji podaci koje je za Guardian analizirao Global Witness (na osnovu podataka Rystad Energy) otkrivaju šokantne razmjere ratnog profiterstva. U prvom mjesecu američko-izraelskog rata u Iranu, cijena nafte skočila je na prosječnih 100 dolara po barelu, generišući 23 milijarde dolara neočekivanog profita samo u martu 2026. godine.

Ko su najveći profiteri rata?

Na vrhu liste onih koji prosperiraju usred sukoba nalaze se kompanije koje su godinama prepoznate kao ključni protivnici tranzicije na zelenu energiju.

Saudi Aramco je apsolutni pobjednik ove krize. Pored svojih uobičajenih prihoda, očekuje se da će do kraja 2026. godine ostvariti dodatnih 25,5 milijardi dolara. Slično tome, ruski giganti poput Gazproma i Rosnjefta koriste skok cijena kako bi punili riznicu Vladimira Putina, ostvarujući prihode od izvoza nafte od čak 840 miliona dolara dnevno.

Cijenu plaćaju obični ljudi

Dok korporacije broje milijarde, obični građani širom svijeta suočavaju se sa drakonskim cijenama na benzinskim pumpama i rekordnim računima za struju.

• Pad javnih prihoda: Zemlje poput Italije, Brazila i Južne Afrike bile su prisiljene smanjiti poreze na gorivo kako bi olakšale teret građanima, što direktno umanjuje sredstva za javne usluge poput zdravstva i školstva.
• Inflacija: Evropska unija je već platila 22 milijarde eura više za fosilna goriva od početka sukoba u Iranu, što direktno gura inflaciju na gore.

Pritisak za uvođenje "ratnog poreza"

Ministri finansija Njemačke, Španije, Italije, Portugala i Austrije uputili su 4. aprila hitan zahtjev Evropskoj komisiji. Njihova poruka je jasna: "Oni koji profitiraju od posljedica rata moraju dati svoj doprinos." Traži se uvođenje poreza na neočekivanu dobit kako bi se subvencionisali potrošači i obuzdao rast cijena bez dodatnog zaduživanja država.

„Trenuci globalne krize pretvaraju se u ogromne profite naftnih kompanija, dok obični ljudi plaćaju cijenu. Sve dok se ne riješimo ovisnosti o fosilnim gorivima, naša kupovna moć bit će talac hirova moćnika“, upozorio je Patrick Galey iz Global Witnessa.

Energetska sigurnost kao jedini izlaz

Šef UN-a za klimu, Simon Stiell, upozorio je da ovisnost o nafti i plinu narušava nacionalni suverenitet. S druge strane, podaci pokazuju da su zemlje sa razvijenim obnovljivim izvorima energije mnogo zaštićenije. Primjera radi, energija vjetra i sunca u Velikoj Britaniji samo je u martu uštedjela milijardu funti koje bi inače otišle na uvoz skupog plina.

Dok dionice ExxonMobila i Shella vrtoglavo rastu (Exxon vrijedi 118 milijardi dolara više od početka rata), svijet se nalazi pred najvećim energetskim šokom u historiji. Pitanje je hoće li vlade iskoristiti ove ratne poreze za prelazak na zelenu energiju ili će dozvoliti da milijarde nastave odlaziti u džepove onih koji blokiraju klimatske akcije.